BalkansPress

Dobro došli!

Imperija Rotšild, jadna od najmoćnijih porodica u istoriji, odavno se rasporedila na prostoru bivše Jugoslavije, koju je trebalo podeliti kako bi imperija i ostale multinacionalne kompanije u obliku i pod imenima raznih kompanija mogle “kupiti”, instalirati i kontrolisati profitabilne poslove na ovom prostoru.

PROČITAJTE: Crnogorski pokret zapretio vernicima SPC: "Ako mi izađemo na ulice, pokazaćemo da su litije smešne, a ulice će im postati tesne" (VIDEO)

Familija Rotšild ima svoje guvernere, premijere, ministre i nadzornike koji vode računa da se sve odvija prema planu. Evropsku uniju stvorili su Rotšildi (Šuman). EU predstavlja eksploatatora Rusije, koju treba osloboditi balasta Sibira. Za ovaj posao, Rotšildi su u radni odnos primili Soroša, Berezovskog, Hodorkovskog, Kasparova itd. Rotšildii su mračna hazarska porodica čija misija traje vekovima. Oni su skriveni vlasnici američkih Federalnih rezervi, Pariskog kluba, Londonskog kluba, te kontrolori Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke. Sve je počelo krajem 18. veka, od Majera Amšela Rotšilda. Rotšildi (u prevodu “crveni štit”) poreklom su iz Frankfurta, ne slučajno, najvećeg finansijskog centra u EU u kojem se nalazi sedište Centralne Evropske banke i vodećih evropskih i američkih banaka, koje su većinom pod kontrolom dinastije. Amšel  je imao pet sinova, koje je rasporedio širom Evrope. Salomon je otišao u Beč, Karl u Napulj, Natan u London, Džejms u Pariz, a Amšel ostao u Frankfurtu. Za oko 200 godina, sinovi i njihovi potomci u potpunosti su pokorili i podjarmili zapad. Glavnu reč vodi englesko-francuski tim Rotšilda na čelu s Natanom, sinom Jakoba Rotšilda. Engleski tim predvode Edmund i Evelin s mladim Natanom, a francuski Gi Rotšild sa sinovima Davidom i Edvardom. Evelin Rotšild, rođen 1931. godine, je Kum Crnog Plemstva, desna ruka kraljice, vođa Iluminata, vođa internacionalnih cionista, vlasnik Izraela, glavni bankar Vatikana i kontrolor svetskog snabdevanja novcem.

 

ROTŠILDI U SRBIJI

Rotšildi deluju u Srbiji preko Đerđa Soroša, koji predstavlja krucijalnu polugu ekspanzije Rotšildovih prema istoku. Đerđ Soroš je mađarski Jevrej (Hazar). U svetu se ovaj “sivi kardinal” prikazuje kao “Robin Hud kompjuterskog doba”, zato što, tobože, uzima novac od bogatih država i deli istočnoj Evropi i Rusiji preko svojih fondacija. Na taj način instalira “demokratiju” i “građansko društvo” u zemlje koje su iscrpljene u komunizmu. U Srbiji, ovaj sivi kardinal vrši pripremu terena za Nataniela Rotšilda i predstavlja značajnog kreatora političke, pravne, privredno-finansijske, kulturne i medijsko-informativne slike društva. Na tom putu nastoji istisnuti crkvu, jezik, pismo, istoriju i nacionalizam. Mrežu uticaja izgradio je ’90-ih godina preko “Fonda za otvoreno društvo”, “Fonda za humanitarno pravo”, “Helsinškog odbora”, “Beogradskog kruga”, “Evropskog pokreta”, “Centra za antiratnu akciju”, “NUNS-a”, “ANEM-a” i “OTPOR-a”. Sve vodeće nevladine organizacije u Srbiji predstavljaju istureno odeljenje Rotšilda, i zadužene su, ne samo da ostvare što veći politički uticaj, već i za psihološko oblikovanje nacije. Pored elektronskih medija, na Soroševom spisku nalaze se dnevni listovi, časopisi i izdavačke kuće. Pod istom kontrolom nalaze se i dve vodeće informativne agencije u zemlji, Beta i Fonet, koje su podružnice Asošijeted presa i Rojtersa, koji su u vlasništvu Rotšilda još od 19. veka. Soroš je ostvario infiltraciju u kulturne i obrazovne institucije, pozorišta, Narodnu biblioteku, Istorijski arhiv, SANU itd. Oko sebe je okupio grupu glumaca, reditelja, dramskih pisaca, muzičara, književnika, naučnih radnika, analitičara i bivših diplomata. Centar za unapređivanje pravnih studija Human Rights Watch takođe je prisutan. U istom taboru nalazi se CESID i ostale organizacije koje se bave ispitivanjem javnog mišljenja. Pored “nevladinog” sektora, Soroševe ruke nalaze se u finansijama, koje se kontrolišu preko raznih “eksperata” finansiranih posredstvom “Otvorenog društva”. Haški tribunal takođe je finansiran Soroševim fondovima. Značajna preduzeća Rotšilda na ovim prostorima su “Carlyle Group” i Međunarodna krizna grupa, koja je na čelu sa Sorošem vodila višegodišnju kampanju za nezavisno Kosovo. Grupu, pored Soroša, finansiraju i Rupert Mardok (Sky medijska kuća), Goldman Sachs i J.P. Morgan. Među članovima nalaze se, ili su se nalazili Marti Ahtisari, Džejms Lajon, Morton Abramovič, Luj Arbur, Zbignjev Bžežinski, Vesli Klark, Mihail Hodorkovski i Torvald Stoltenberg. Nezavisnost Kosova je interes Rotšilda, jer Kosovo ima ogromne rezerve olova, cinka, zlata i uglja. Nezavisnost je od suštinskog interesa za Rotšildove rudarske i metalurške kompanije, koje bi u takvoj situaciji imale čist prostor za preuzimanje deficitarnog rudnog blaga i energetskih resursa. Pored zalagaja za otimanje Kosova, Soroš i Međunarodna krizna grupa sve više pažnje usmeravaju prema Vojvodini. U tom smislu, forsiraju “pandunavski projekat” iza kojeg stoje Nemačka i Austrija. Vojvodina bi se, prema toj zamisli, trebala ugurati u takvu podunavsku konfederaciju u formi “Evropske regije”. Na terenu se projekat sprovodi kupovinom poljoprivrednih kombinata, šećerana, mlekara, uljara i banaka. S druge strane, Austrija i Nemačka pozicioniraju svoje kompanije u pokrajni. Nemačka kompanija “Nordzucker” kupila je šećerane u Vojvodini, VAC kupio novosadski Dnevnik, a austrijska Erste banka za sedište izabrala Novi Sad, gde su se smestile OTP bankarska grupa i Metals banka. Treba reći da su Srbi u Austriji dobili status nacionalne manjine, tako da bi to bio i položaj u budućoj konfederaciji, koja bi predstavljala realizaciju projekta “Alpe-adria”, inkarnaciju Habsburške Monarhije.

 

ROTŠILDI U BIH

U Federaciji BiH, u oblasti rudarstva i metalurgije prednjači Mital grupa, koja je zauzela Zeničku čeličanu, jednu od najvećih na Balkanu. Mitalu je pripojen i rudarski kompleks Ljubija iz Republike Srpske. Oblast energetike rezervisana je za MOL, koji je kupio državnu naftnu kompaniju Energopetrol. Investicinii fond Borisa Berezovskog, Salford, preuzeo je industriju mleka. Sektorom bankarstva i finansija zagospodarile su Rotšildove banke Unikredit i Intesa. Još od 1993, u Federaciji je prisutan Soroš s mrežom nevladinih organizacija. Među viđenim članovima Soroševog otvorenog društva bili su Jakob Finci i Ivan Štraus. Pored Otvorenog društva, treba spomenuti “Obrazovanje gradi”, Medija centar Sarajevo, Helsinški komitet, “Žene Bosne” i druge nevladine organizacije. Od medija kontrolišu dnevni list “Oslobođenje”, magazin “Start” i televiziju NTV Hajat. U Republiku Srpsku Rotšildi su ušli preko Soroševih fondacija, Mital Stil korporacije, Salforda. Soroš je osnovao više nevladinih organizacija s istovetnim ciljem kao i u Srbiji (Helsinški komitet za ljudska prava, “Lex international”. Soroševi mediji okupljeni su oko međunarodne organizacije “Press Now” i Soroš medija centra iz Sarajeva. Neki od tih medija su “Nezavisne novine” i Alternativna televizija Banja Luka. U oblasti privrede, Salford je kupio banjalučku mlekaru.

ROTŠILDI U CRNOJ GORI

Dolazak delegacije Rotšilda, neposredno nakon referenduma o nezavisnosti u Crnoj Gori, kojeg su oni sproveli, označio je početak kolonizacije Crne Gore. Crnu Goru u potpunosti su kupile hazarske kompanije koje predvode Rotšildi.

Kolonizaciju, kao i u regiji, predvode Rotšildi, a pored njih su “ruski” biznismeni i Soroš. Treba prisvojiti luke, resurse, metalurške kombinate i turističke kapacitete. Kao u Srbiji i ostalim državama regije, Soroš je i u Crnoj Gori izgradio mrežu nevladinih organizacija. CEDEM, Helsinški komitet za ljudska prava, “Human Rights Action” i “Hominem Querum“ samo su neke od njih. Na to se nadovezuju kontrolisani mediji, preko kojih je vodio antisrpsku kampanju. U saradnji s Evropskim organizacijama i venecijanskom komisijom aktivno je pomogao projekat nezavisnosti.

 

ROTŠILDI U HRVATSKOJ

Za razliku od ostalih država Balkana, Rotšildi okupiraju Hrvatsku uglavnom iz Mađarske, koja predstavlja bazu širenja hazarske dinastije. Preko Unikredit i Intesa banke preuzeli su Zagrebačku i Privrednu banku. U Hrvatskoj je Soroš manje prisutan nego u ostalim zemljama Balkana. Pored MOL-a, koji je preuzeo naftnu kompaniju INA, druga značajna Rotšildova kompanija u hrvatskoj privredi je Trigranit. U oblasti telekomunikacija prisutan je T- Mobile.

ROTŠILDI U MAKEDONIJI

Makedonija deli sudbinu ostalih kolonija regije. Drugim rečima, suverenitet i nezavisnost ostali su na nivou teorije, dok se u isto vreme sprovodi tiha okupacija privrede i resursa uz obećanje “svetle budućnosti” u EU. Istovremeno, forsira se proalbanska opcija koja treba zaokružiti projekat Velike Albanije. Za ove ciljeve, Soroš koristi brojne organizacije – Helsinški komitet, Centar za multikulturno razumevanje, Asocijaciju za demokratske inicijative, u kojima dominiraju Albanci. Soroš ima učešća u makedonskom mobilnom operateru MT preko  “Stonebridge Comunications” kompanije u kojoj ima deonice.

ZAKLJUČAK

Na putu do cilja, Rotšildi koriste reforme, tranziciju, šok terapiju, izbore, referendume, secesiju, revolucije, građanske ratove i vojne intervencije. Narodima se nudi “sloboda”, “demokratija” i dobrovoljno ropstvo u zamenu za nezavisnost i resurse. Alternative su sankcije, izolacija i bombardovanje. Bivša Jugoslavija samo je jedna etapa i pokusni kunić u pohodu Rotšildove imperije prema istoku.

(Izvor: InterMagazin)

 

Scroll to top