BalkansPress

Dobro došli!

Nema rešenja za Kosovo. Ne samo što ga ne žele Srbi i Albanci, nego su za očuvanje statusa kvo i velike sile: Amerika, EU i Rusija!

Sa ovom velikom preprekom i poražavajućim stavom, kako "Novosti" saznaju, poslednjih dana se suočava šef države Aleksandar Vučić, čiji poziv na široki nacionalni dijalog o kosovskom pitanju nije naišao na topao prijem u centrima moći ni na Istoku ni na Zapadu.

Štaviše, iz kontakata sa inostranim zvaničnicima predsednik je shvatio da svima njima odgovora očuvanje postojećeg stanja, kako bi na Balkanu i dalje gajili svoje džokere i mete za pritisak.

- Svi su se zavukli u svoje rovove i šta god bi neko predložio to tumače kao povratak u prošlost. Svi grčevito brane status kvo. Bez obzira na to, Vučić nastavlja sa svojom inicijativom, ali je svestan da neće moći da nameće bilo kakvo rešenje koje neće ni Srbi, ni Albanci ni međunarodna zajednica - kaže nam sagovornik iz najbližeg Vučićevog okruženja.

 

Ako se sve ovo ima u vidu, teško da će predlog prvog potpredsednika Vlade Ivice Dačića da se odnosi sa Prištinom trajno reše razgraničenjem naići na odobravanje.

Ipak, o ovoj opciji, kako prenose naši izvori, uveliko se razmišlja, a ona bi mogla da postane zvanična ideja Beograda o statusu KiM, posle nacionalnog dijaloga. S tim da je za njeno ostvarivanje neophodna podrška SAD.

 

Igranje na "vašingtonsku kartu" je jedan od ključnih zadataka, jer su bez toga tanki izgledi da Albanci prihvate bilo koji predlog Beograda.

S druge strane, visoki krugovi u Moskvi, kako saznajemo, nemaju ništa protiv ideje o razgraničenju, koje vide kao eufemizam za podelu pokrajine. Od najviših zvaničnika Rusije se i ranije moglo čuti da će oni podržati svaku inicijativu Beograda oko KiM.

NEMA PARALELE SA JUGOM SRBIJE - Ne postoji nikakva paralela između rešavanja problema Srba na KiM i funkcionisanja lokalne samouprave u tri opštine na jugu Srbije - Preševu, Bujanovcu i Medveđi - poručio je juče predsednik Koordinacionog tela za jug Srbije Zoran Stanković. On je naglasio da se dijalog između Prištine i Beograda odvija nezavisno i da se pitanje vođenja lokalne samouprave na jugu ne može posmatrati u kontekstu briselskih pregovora.

Profesor međunarodnog prava Tibor Varadi, kaže da stavljanje ove ideje na sto u načelu ne zavisi od Vašingtona, ali da defakto, svaka svetska sila ima uticaja i na ova pitanja:

- Bez ozbiljnih međunarodnih saveznika teško bi bilo nešto postići. Međutim, prvo bi trebalo da se razjasni da li se ovde misli na podelu ili razgraničenje, jer to nisu jednosmisleni pojmovi. Do podele se dolazi posle razgraničenja koje obično označava granice podele.

 

Ideja šefa srpske diplomatije već se razmatra u svetu, pa je tako analitičar Tim Eš za Blumberg prokomentarisao kao "značajan razvoj, uzimajući u obzir sa koje strane dolazi":

- Dačić će reći da je u pitanju prihvatanje realnosti, ali i cena za članstvo u EU.

Za profesora za jugoistočne evropske studije Univerziteta u Gracu Florijana Bibera sve o čemu Dačić govori je "stara priča", dok je švajcarski NZZ ocenio da je razmišljanje Beograda o podeli "otvaranje tabu pitanja".

 

Dačićev predlog, kako je on objasnio u autorskom tekstu objavljenom u "Novostima", podrazumeva i finansijsku nadoknadu za privatnu i državnu imovinu koju je uzurpirala Priština. Nelegalnim privatizacijama, inače, već su otuđena brojna privatna preduzeća iz centralne Srbije koja imaju više od 1.350 objekata na KiM. Fond za razvoj Srbije ima vlasnički udeo u 155 preduzeća vredan 180 miliona evra.

Prema raspoloživim podacima, ukupna vrednost srpske imovine na KiM je oko 200 milijardi dolara i u vlasništvu države Srbije je 29 odsto zemljišta na KiM.

* Foto: Boris Subašić

ŠTA PODRAZUMEVA ATOSKI MODEL ZA HRAMOVE

SAMOUPRAVA MANASTIRIMA

Srpska patrijaršija još nema konačan stav o polaznim osnovama za unutrašnji dijalog o budućnosti pokrajine. Sve opcije, uključujući i poslednji predlog Ivice Dačića, biće pažljivo razmotrene pre usaglašavanja definitivnog stava.

 

U sedištu SPC ovako komentarišu viđenje budućnosti Kosova vicepremijera i njegovu ideju o obezbeđenju srpske pravoslavne baštine stvaranjem manastirskih zajednica po ugledu na Svetu Goru u okviru Grčke.

Ova vrsta odnosa najverovatnije bi podrazumevala srpske manastire pod jednom kapom, sa nekom vrstom samouprave koja bi bila ozvaničena Ustavom Kosova kao i određenim međunarodnim garancijama. Ovaj tip specijalnog statusa, kakav uživa Atos u Grčkoj, podrazumeva jasno definisanje administrativno-pravnog položaja monaha, iskušenika i verskih službenika, kao i zabranu eksproprijacije manastirskih imanja.

* Foto: Igor Marinković

Vlasti u Prištini, prema ovom uzoru, garantovale bi slobodan pristup hodočasnicima, kao i niz poreskih i carinskih olakšica za obavljanje verske delatnosti. Nije isključeno da bi manastirska zajednica imala i neku vrstu zajedničkog tela, poput atoske Svete Epistasije, koje bi zastupalo interese srpskih svetinja.

U krug manastira "pod jednom kapom" najverovatnije bi se našli Visoki Dečani, Gračanica, Pećka patrijaršija, Devič i Draganjac, mada je moguće da se ova vrsta crkvene autonomije proširi i na pojedine crkve i manastire koje trenutno nemaju sveštenike i monahe. (R. Dr.)

(Novosti.rs)

Scroll to top