BalkansPress

Dobro došli!

Industrijski indeks Dau Džons na njujorškoj berzi je imao najveći dnevni pad od svetske finansijske krize 2008. godine.

"Si-En-En" navodi da "godinama na Volstritu nije bilo ovako strašnog dana" kao juče i da su "akcije bile u slobodnom padu", pošto je Dau pao za skoro 1.600 poena, što je bez konkurencije najveći pad u poenima u istoriji tokom jednog dana trgovanja.

 

Navodi se da su kupci uzvratili i ograničili štetu, ali da je na zatvaranju berzanskog dana Dau i dalje bio u padu u iznosu od 1.175 poena, što je opet najgori rezultat ovog indeksa na zatvaranju ikada zabeležen.

"Si-En-En" navodi da je ukupni pad iznosio 4,6 odsto, što ipak nije ni blizu uništenja kakva su izazvali takozvani Crni petak iz 1987. godine ili finansijska kriza iz 2008.

Krah je usledio nakon višemesečnog pozitivnog trenda, koji je predsednik Donald Tramp pripisivao sebi kao zaslugu, ali koji su neki videli kao opasno naduvavanje balona i pregrevanje američke ekonomije. Nakon velikog pada u petak, minusi su zabeleženi i na berzama širom sveta.

- Ove godine, za razliku od 2017. kada je Dau Džonss narastao za 25 odsto, možemo očekivati mnogo veću volatilnost. Središnje banke su redukovale broj obveznica koje kupuju, a neke su počele i da dižu temeljne kamatne stope. Sada smo u takvom ciklusu - upozorava Endrju Vilson, jedan od vodećih analitičara Goldman Sachsa.

S političke strane, analitičari upozoravaju da bi se godinu dana hvalisanja Donaldu Trampu sada moglo obiti o glavu i da će mu biti gotovo nemoguće ograditi se od negativnih vesti.

 

*Zašto je došlo do ovako velikog pada cena deonica?

Svetske berze već duže vreme snažno rastu, pri čemu su na Volstritu i mnogim drugim tržištima indeksi dosegnuli najviše nivoe u istoriji, zahvaljujući stabilnom rastu svetske ekonomije, niskoj ceni novca i rastu zarada kompanija.

S obzirom na dugotrajan rast tržišta, korekcija cena deonica bila je očekivana, a podstakli su je u petak objavljeni podaci s američkog tržišta rada, koji su pokazali da zaposlenost i plate snažno rastu. To bi moglo podstaći rast potrošnje i inflacije, pa bi američka središnja banka u ovoj godini mogla ubrzati tempo povećanja kamata, što znači skuplje zaduživanje za investitore.

*Foto: Tanjug / AP

- Vesti iz SAD-a govore da je američka ekonomija jača nego što se to očekivalo. Stoga je, ironično, ova tržišna korekcija uzrokovana pozitivnim ekonomskim vestima - kaže za BBC Dejvid Kuo, direktor firme za finansijsko savetovanje "Motley Fool".

Da su investitori u kontekstu očekivanog rasta kamatnih stopa odlučili da zamene rizičnije ulaganje u deonice onima u obveznice smatra i Erin Gibs iz firme "S&P Global Market Intelligence".

- Ovo nije kolaps ekonomije. Ovo nije ni zabrinutost da situacija na tržištima nije dobra. Ovo je uzrokovano brigom da je ekonomija zapravo raste mnogo jače od očekivanja i stoga je potreba reevaluacija na tržištu.

Najplastičnije je to objasnio komentator "Njujork tajmsa", ujedno i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, Pol Krugman u svojem komentaru kraha berzi.

 

- Kada pričate o berzama, morate imati na umu tri stvari. Prvo, berze nisu ekonomija. Drugo, berze nisu ekonomija. I treće, berze nisu ekonomija - kaže Krugman i potom dodaje da nam krahovi berzi nužno ne govore kakva će biti budućnost ekonomije. Ipak, Krugman smatra da su neki trendovi vidljivi iz ovog kraha.

- Smatram da će Americi u najmanju ruku sledi pad ekonomskog rasta, budući da raspoloživi podaci sugerišu da će rast u narednoj deceniji iznositi oko 1,5 odsto godišnje, a ne 3 odsto koje obećavaju Donald Tramp i njegovi poslušnici. Iako postoje indikatori da je vrednost dionica, ali i obveznica i nekretnina precenjena (ne računajući ludost oko Bitkoina koju ostavljamo po strani), nije reč o nivoima kojima smo svedočili tokom dot-com buma 2000. ili tržišta nekretnina 2006. godine No, standardni indikatori svejedno su iznad istorijskih normi i povratak na njih mogao bi biti bolan - smatra Krugman.

Svetske berze oslabile za četiri triliona dolara

Svetske berze su u velikom padu četvrti dan uzastopno, a u prethodnih osam dana izgubile su vrednost od četiri triliona dolara.

Glavne evropske berze počele su radni dan padom za tri odsto, a investitori pronalaze tradicionalna utočišta za svoj novac u zlatu, japanskom jenu i državnim obveznicima.

Evropski berzanski indeks "STOKS 500" trenutno je najslabiji u poslednjih šest mjeseci.

U toku su intenzivne trgovinske aktivnosti, pa je 40 odsto dnevne trgovine koja se vrednuje nemačkim indeksom "DAKS" i evropskim "STOKS 50" obavljeno već do 9.45 časova.

Snažan pad azijskih berzi

Akcije na azijskim berzama beleže snažan pad nakon sunovrata industrijskog indeksa Dau Džons na Volstritu.

Japanski indeks Nikei 225 srozao se za čak 7,1 odsto, nakon čega se oporavio povrativši deo gubitaka, tako da je jutros, na kraju trgovačkog dana, zaključen u padu od 4,7 odsto na 21.610,24 poena, izveštava agencija AP.

Indeks Honkoške berze Hang Seng je oslabio za 4,1 odsto na 30.938,85 poena, a južnokorejski indeks Kospi je izgubio 1,4 odsto vrednosti, spustivši se na 2.458,06 poena.

Uzdrmana i kineska berza

*Foto: Tanjug / AP / Uzdrmana i kineska berza

Indeksi na većini drugih regionalnih tržišta akcija oslabili su između 2,0 i 4,0 procenta. Dolar je opao na 108,81 japanskih jena.

Vodeći japanski zvaničnici pokušavaju da umanje zabrinutost zbog pada cena akcija, ističući u prvi plan snažan privredni rast i korporativne zarade kao razloge za mir.

Njihove izjave su usledile nakon što je indeks Nikei 225 pao za 7,1 odsto na popodnevnom trgovanju, pre nego što se malo oporavio.

Japanski ministar finansija Taro Aso izjavio je da ne želi da komentariše cene akcija.

Ministar ekonomije Tošimicu Motegi je rekao da pomno prati tržišna kretanja, da je privreda stabilna i da se poboljšava.

Bela kuća: To su samo kratkoročna kolebanja

Bela kuća je na ovu vest reagovala ocenom portparolke predsednika SAD Donalda Trampa da "dolazi do kratkoročnih kolebanja tržišta", prenosi "Si-En-En".

AP navodi da je portparolka Bele kuće Sara Hakabi Sanders kazala da je Tramp fokusiran na "dugoročne ekonomske osnove, koje su i dalje izuzetno snažne" i dodala da te osnove uključuju američki ekonomski rast, nezaposlenost na istorijskom minimumu i povećanje zarada zaposlenih.

"Bi-Bi-Si" podseća da je Tramp u više navrata na Tviteru pisao o rastu američkog berzanskog tržišta od kada je izabran za predsednika 2016. i da je to poslednji put učinio 7. januara ove godine.

(BalkansPress  / Jutarnji list)

Scroll to top