BalkansPress

Dobro došli!

Da li zvanični podaci o broju obolelih od kovida-19 koji se svakog dana saopštavaju u 15 časova, pokazuju stvarno stanje ili ne? Nedeljnik NIN je objavio da je u julu, kada se Srbija suočavala sa novim udarom koronavirusa, urađeno bar sto hiljada testova manje nego što su to pokazali zvanični podaci. Kada je reč o obolelima, taj broj je umanjen. Članovi Kriznog štaba poručuju da podatke dobijaju od relevatnih institucija, a da su sve drugo spekulacije.

PROČITAJTE: KO SU SRBI HAKERI KOJE TRAŽI AMERIKA: Mozak operacije sa juga Srbije, oženjen Filipinkom! U sve umešan i Stiven Sigal

Danima su u julu buktale žarišne tačke, nizale se opštine sa vanrednom situacijom, a broj novoobolelih 26. tog meseca skočio je čak do 467. Tako je saopštio Krizni štab. Nakon pisanja nedeljnika NIN možemo da se zapitamo da li je možda prešao i 500. Prema podacima koje je NIN dobijao od lokalnih instituta i zavoda za javno zdravlje, a po okruzima, ispostavilo se da je u julu bilo skoro četiri hiljade obolelih više nego što to govore zvanične brojke.

 

"Prave brojke traže pravu meru i to epidemiolozi znaju. I ja sam upravo zato htela da uradim taj tekst da se vidi koliko te brojke nisu tačne, samo da bi se shvatilo do koje mere se kod nas neozbiljno prati epidemija", kaže novinarka NIN-a Sandra Petrušić.

Novinarka koja je zavode pitala za brojke veruje da epidemiolozi, koji bi na osnovu njih trebalo da donose odluke, takva pitanja ne postavljaju. Ona je pitala i za broj urađenih testova. Utvrdila je da se ta brojka za javnost uvećavala, pa ako se sagleda ceo jul, videćemo da je urađeno bar sto hiljada testova manje. Ako se još malo zagledamo u brojeve, šta se tog meseca još moglo videti?

PROČITAJTE: Zbog Jovane Joksimović pobuna na RTS: Radnici uputili oštre pretnje JAVNOM SERVISU, evo i zbog čega!

"Videćemo da je tog meseca u Beogradu testirano 35 hiljada ljudi i šest puta manje u Šapcu, a samo par hiljada ljudi manje je bilo bolesno u Šapcu. Epidemiolog mora da zna gde mu je zaraza i da tamo pošalje testove", kaže Petrušić.

Krizni štab uporno ponavlja da oni daju relevanten podatke koji stižu iz nadležnih institucija, a sve drugo su, kako kaže doktor Zoran Gojković, spekulacije. Na opasku da je i NIN tražio podatke od nadležnih, menja tezu i pita:

 

"NIN?! NIN nije nadležna institucija".

N1: Oni su to dobili od nadležnih institucija.

Gojković: Metodološki vam kažem kako se to radi, ne mogu drugačije ni na koji način da komentarišem bilo kakve navode vezane za objavljivanje u listovima.

"Prijava zaraznih bolesti nije nešto što je došlo sa kovidom, to je nešto što je zakonski regulisano i što postoji decenijama unazad i postoji jedan jedini metodološki ispravan način za prijavu zaraznih bolesti i smrtnih ishoda koji se mogu dovesti u vezu sa istim. To su sve javno dostupni, transparentni podaci i isključivo se oslanjamo na njih", navodi Darija Kisić Tepavčević.

Za epidemiologa koji nije deo vladinog Kriznog štaba, ovo je prevara enormnih razmera. A za višak od oko sto hiljada testova, kaže da su izmišljeni.

"To su testovi koji ili nisu bili urađeni ili su bili takozvani serološki, brzi testovi koje nije trebalo ni raditi, pogotovo u uslovima u kojima su rađeni", naveo je epidemiolog Zoran Radovanović.

U tome što je prema njenom istraživanju broj testiranja manji od prikazanog, novinarka Sandra Petrušić sumnja da se krije finansijski interes.

"Mnogo je bolje ugrađivati se u bolnice i dizati bolnice, kupovati respiratore, nego kupovati testove", zaključila je.

Scroll to top