BalkansPress

Dobro došli!

Svi znamo da prosečan čovek bez hrane može živeti oko 3 nedelje, bez vode oko 3 dana, a bez kiseonika samo 3 minuta. Život započinje i završava dahom. Stoga je jasno kako je disanje najvažniji životni proces ljudskog organizma.

Jedan od velikih problema današnjeg čoveka jest nepravilno disanje, odnosno korištenje svega 30-40% kapaciteta pluća. To je jedan od razloga zašto je naše telo umorno, zašto se javljaju mnoge bolesti te gubitak energije i životnog poleta. Mala količina kiseonika koja se unosi u telo zbog neispravnog i tzv. prsnog disanja uzrokuje odumiranje ćelija koje se počinju gušiti, a telo počinje rano stariti. Kako bi sačuvali mentalno i fizičko zdravlje, vitalnost i mladolikost, vežbe disanja su idealno rešenje.

Za sve bolesti postoji lek

Tehnike disanja mogu revitalizovati i podmladiti duh i telo. Kada naučite ispravno disati i praktikovati tehnike disanja, stvarate pozitivan um i zdravo telo bez bolesti. Takođe se ustanovilo kako disanje može dovesti do izlečenja teških pa čak i „neizlečivih” bolesti kao što je tumor na plućima, problemi sa srcem, sida itd. Za sve bolesti postoji lek, a disanje je ključ za postizanje savršenog zdravlja i dugog sretnog života.

Pranajama – drevna nauka o disanju

Pranajama je drevna nauka o disanju. Prana je životna sila koja prožima celi unverzum. „Yama” znači kontrolisati. Pranajama je tehnika disanja koja stimuliše i povećava životnu energiju i vodi do savršene kontrole prane kroz telo te se na taj način telo održava zdravim. Ove tehnike omogućuju optimalno delovanje endokrinog, nervnog i probavnog sistema, te mentalnu i fizičku stabilnost. Vežbajući kontrolu nad dahom možemo naučiti kontrolisati finije energije u telu i na taj način postići potpunu kotrolu nad umom.

Svi smo bili u prilici kada smo se znali posvađati s najboljim prijateljem ili smo se opuštali uz dobru glazbu… Obrasci našeg disanja odražavaju naša emocionalna i mentalna stanja. Kada bismo obratili pažnju uvideli bismo kako dišemo dublje i sporije kada smo opušteni ili kada se koncetrišemo, a brže kada smo uzbuđeni ili se ljutimo. Disanje je važan most između uma i tela te se pomoću daha može uticati na oboje.

Neograničen mentalni potencijal

Mozak je organ koji treba tri puta više kiseonika od ostalih organa. Ako ne dobije dovoljno kiseonika, on ga crpi iz ostalih organa. Zato su mnogi ljudi iscrpljeni na fizičkom i mentalnom nivou. Mozak koristi čak 65% metaboličke energije tela i 20% ukupnog protoka krvi. Naš mozak je zapravo gladan, a kiseonik je gorivo. Unosom kiseonika aktiviraju se neuroni u mozgu te se aktivira pinealna i pituitarna žlezda koje otvaraju vrata neorgraničenom mentalnom potencijalu.

 

 

 

Koristi poznate od davnina

Da vežbanje svesne kontrole nad dahom stimulira i povećava životnu energiju, bilo je poznato mnogim drevnim civilizacijama. Prema verovanjima indijskih jogija, životna sila, prana, struji kroz nas i prožima čitav univerzum.

Kao deca prirodno dišemo trbuhom, no kako odrastamo, gubimo naviku trbušnog disanja. Dah postaje sve plići i kraći, a kapacitet pluća je sve manji (tzv. prsno disanje). Kod prsnog disanja puni se samo gornja trećina pluća, a telo ulaže više energije za širenje grudnog koša nego kod trbušnog disanja. Prilikom trbušnog disanja pri udahu dijafragma se povlači prema dolje. Abdomen se širi na sve strane i zato se takvo disanje naziva trbušnim. Ovakvim disanjem ne samo da unosimo više kiseonika, nego koristimo manje napora pri disanju i istovremeno masiramo unutrašnje organe. U abdomenu se nalazi 2/3 ukupne količine krvi. Ritmičkim pokretanjem dijafragme i trbušnih mišića organi se pritiskaju (masiraju) i na taj način abdomen pumpa (slično srcu) i pokreće fluide (krv i limfu) po telu. Tako se rasterećuje srce koje radi mirnije i s manje napora, dok se cirkulacija poboljšava.

Kako izvoditi vežbe disanja

Postoje brojne tehnike disanja, od onih jednostavnijih koje možete savladati sami, do vrlo složenih koje obučavaju učitelji različitih sustava joge i drugih tehnika širom sveta. Najbolje vreme za izvođenje pranajama je rano ujutro, neposredno nakon izlaska sunca.

Najjednostavnija od njih je tehnika potpunog dubokog disanja. Izvodi se u uspravnom sedećem položaju. Diše se duboko celim trbuhom, srednjim delom grudnog koša i zatim gornjim delom. Vežba se izvodi opušteno i bez naprezanja. Pri udahu trbuh se polako izboči prema van, a pri izdahu vraća prema kičmi. Ovakvo disanje blago masira unutarnje organe, podstiče probavu, reguliše rad bubrega, opušta nas i snižava krvni pritisak. Udisanjem što veće količine vazduha tokom nekoliko minuta izvođenja ove vežbe, telo opskrbljujemo većom količinom dragocenog kiseonika, a time i većom količinom energije.

Užitak disanja punim plućima

Premda je vazduh besplatan i svima dostupan, njegov kvalitet je bitan faktor u delotvornosti tehnika disanja. Izvođenje vežbi disanja u prirodi, ispod drveta ili uz vodu osobito blagotvorno deluju na našu vitalnost i energiju. Vazduh je na ovim mestima posebno nabijen tzv. negativnim ionima koji na ljudski organizam imaju pozitivne učinke. Disanje punim plućima u prirodnom okružju deluje i na oslobađanje hormona sreće te u nama budi zaspali urođeni osećaj povezanosti s prirodom.

 

(Izvor: atma.hr)

 

 

FacebookTwitterLinkedin
Pin It

 

 

Scroll to top