BalkansPress

Dobro došli!

Čini se da je teško naći naučnika koji se bavi bakterijama, a da ne tvrdi da se može jesti s daske za WC šolju! „Svi se boje bolesti koje se prenose fekalijma, ali daske su uglavnom najčistija stvar u kupatilu jer ih najčešće čistimo“, kaže dr  Čarls Gerba, profesor mikrobiologije na Univerzitetu Arizona

 

Naravno, Gerba i drugi koji istražuju najprljavije delove naše kuhinje, kupatila, radnog mesta, automobila i tela, zapravo ne misle da bi zbog toga sledeći obrok trebalo da poslužimo u toaletu. Ako se pitate koji su najčešće korišćeni svakodnevni predmeti, najprljaviji, to će vam pomoći da razmislite o onim stvarima ili mestima koje zanemarujete kada je čišćenje u pitanju. Ili kada razmišljašte o tome kada sve treba oprati ruke.

via GIPHY

Primer: Peškir koji visi pored lavaboa

„Bakterije vole da rastu na mokrim, vlažnim mestima“, objašnjava Gerba. Peškiri su napravljeni da upijaju vodu, što je dobro za sušenje kože, ali nije toliko dobro kad je reč o sakupljanju bakterija. „Većina ljudi ne opere ruke kako treba“, kaže. Dakle, kad uzmemo peškir, utrljamo bakterije u idealno okruženje za rast – a većina ljudi pere peškire jednom nedeljno ili jednom u dve nedelje. Peškire bi međutim trebalo prati (i one koje zgrabimo posle tuširanja) nakon dva dana korišćenja, kaže.

Peškiri su idealno mestu za sakupljanje bakterija

*Peškiri su idealno mestu za sakupljanje bakterija foto: Profimedia

Drugi izvor bakterija je mesto gdje držimo četkice za zube. „Ljudi ih nikad ne peru“, kaže Gerba. Prema izveštaju javne zdravstvene organizacije NSF International iz 2011. godine, otkriveno je da je 27% mesta za odglaganje četkice za zube dom za koliformne bakterije – porodica mikroorganizama koji uzrokuju razne bolesti, uključujući salmonelu i E. coli.

 

U kuhinji je zdravstveni neprijatelj broj jedan – sunđer za suđe. Zapravo, taj sunđer je najprljavija stvar u vašem domu. „Verovatno na njemu žive milioni bakterija“, kaže Gerba. NSF se slaže s tim. Naučnici su otkrili da 75% sunđera za pranje sudova sadrži koliformne bakterije. Dakle, želimo alat za čišćenje koji možemo da bacimo u mašinu za pranje posuđa kako bi je dezinfikovali – poput četke. Isto važi i za daske za sečenje. „Većina ljudi ih samo ispere ili prebriše“, kaže. Ali pranje u mašini – ili deterdžentom – očistiće je temeljno.

via GIPHY

Kad je reč o stvarima koje najčešće dodirujemo, Gerba kaže da je mobilni telefon raj za klice. Istraživanja su otkrila da je jedan od šest telefona kontaminiran fekalnim materijama, a jednostavno brisanje krpicom i dezinfekcijskim sredstvom dovoljno je da se potpuno očisti.

Kada iziđete iz kuće, pazite se  kolica u supermarketima. „Gotovo 100 posto kolica je dom E. coli, jer ljudi stalno dodiruju drške nakon što su dirali sirove prehrambene proizvode“, objašnjava Gerba. Kaže da su kese za ponovnu upotrebu takođe prilično gadne – jer ih retko ili nikada ne peremo.

Dok desetine svakodnevnih predmeta mogu da upotpune ovu listu – pertle, torbice, ključevi od automobila, tastatura itd. – nemojte sada panično otrčati u prodavnicu i nakupovati gomilu hemijskih sredstava za čišćenje, dezinfekciju i sl. Kao prvo, većina njih nije uopšte nije delotvorna. Drugo – mnogi sadrže materije koje su povezane s nastankom raka i drugih zdravstvenih problema.

Umesto toga, pobrinte se da dezinfikujete ruke nakon što napustite javni prostor. Gerba kaže da većina ljudi pokupi klice kad su van svoje kuće. Zbog toga je bitno redovno, svaki put kada dođemo kući, temeljno oprati ruke.

(BalkansPress / espreso.rs)

Scroll to top